Poslovni planovi

 
Naslovnica arrow Primjeri Poslovnih planova arrow Proizvodnja arrow UZGOJ I PRERADA GLJIVA poslovni, planovi, kreditni, elaborati, poduzetništvo
UZGOJ I PRERADA GLJIVA poslovni, planovi, kreditni, elaborati, poduzetništvo PDF Print E-mail
User Rating: / 9
PoorBest 
Primjeri napravljenih poslovnih planova - PROIZVODNJA

OVO JE OGLEDNI PRIKAZ PODUZETNIÈKOG PROJEKTA

UZGOJ I PRERADA GLJIVA

Podatci o investitoru:

Ovaj je poduzetnièki projekt elaborat ideje tvoje ime i prezime. Ova firma bavit æe se uzgojem i prodajom gljiva, kako za potrošnju u hrvatskoj tako i za izvoz. Za uzgoj gljiva sam se odluèila jer u hrvatskoj još ne postoji veliki broj uzgajivaèa, a potražnja i potrošnja gljiva u hrvatskoj i inozemstvu je u stalnom porastu. Tu vidim priliku za samozapošljavanjem.
Tvrtka æe proizvoditi cijeli spektar proizvoda o kojima æe biti više rijeèi u slijedeæim poglavljima. Sjedište tvrtke bit æe u stavi neki grad na adresi stavi neku ulicu .naziv tvrtke je «BUKO», a bit æe registrirana kao društvo s ogranièenom odgovornošæu jednog èlana i to; tvoje ime i prezime

UZGOJ I PRERADA GLJIVA

Podatci o investitoru:

Ovaj je poduzetnièki projekt elaborat ideje tvoje ime i prezime. Ova firma bavit æe se uzgojem i prodajom gljiva, kako za potrošnju u hrvatskoj tako i za izvoz. Za uzgoj gljiva sam se odluèila jer u hrvatskoj još ne postoji veliki broj uzgajivaèa, a potražnja i potrošnja gljiva u hrvatskoj i inozemstvu je u stalnom porastu. Tu vidim priliku za samozapošljavanjem.
Tvrtka æe proizvoditi cijeli spektar proizvoda o kojima æe biti više rijeèi u slijedeæim poglavljima. Sjedište tvrtke bit æe u stavi neki grad na adresi stavi neku ulicu .naziv tvrtke je «BUKO», a bit æe registrirana kao društvo s ogranièenom odgovornošæu jednog èlana i to; tvoje ime i prezime

Opis proizvoda, robe ili usluga:

Glavna aktivnost tvrtke biti æe uzgoj te prodaja gljiva na domaæem i stranom tržištu gljiva.
Gljive su izvrsne, a proizvodi od gljiva kvalitetni. O svemu ovom kupci moæi æe se dogovoriti sa menadžerom tj. Tvoje ime i prezime i nadležnim struènjakom.

Tržišni podatci:

Tržišni pokazatelji upuæuju na to da æe tvrtka uz dobru medijsku eksponiranost bez veæih problema, veæ u prvoj godini ostvariti 64800EUR. Rezultati tržišnih istraživanja pokazuju takoðer da æe se prihodi kretati po izrazito uzlaznom trendu tako da æe se u petoj godini, uz minimalne marketinške napore razlièitim kanalima distribucije ostvariti ukupno 388892EUR.

Tehnièko-tehnološki podatci:

Vreæe æe biti smještene u gospodarskom objektu uz staru obiteljsku kuæu u stavi neko mjesto.
Za tu svrhu moguæe je iskoristiti razne prostorije, bez obzira na njihovu starost i ljepotu, bitno je jedino voditi raèuna, da æe u prostorijama trebati održavati temperaturu od nekih prosjeènih 18 stupnjeva tijekom cijele godine, što podrazumijeva da æe se prostorija ljeti rashlaðivati uz pomoæ ventilacije i ovlaživanja, a u zimskom periodu dogrijavati.

Bitno je uoèiti da se proces uzgoja gljiva bukovaèa može podijeliti na ove faze;
PRIPREMA UZGAJALIŠTA
DEZINFEKCIJA UZGOJNIH PROSTORA
IZRADA VREÆA SA SUPSTRATOM (PUNJENJE)
PRORASTANJE
PLODONOŠENJE
BERBA


Struktura i izvori potrebita kapitala

Za realizaciju projekta potrebno je 23.250EUR od èega 10000EUR (ili 43,01%) su stalna sredstva, a 13250EUR (ili 56,99%) su trajna obrtna sredstva. Od ukupno 23250EUR potrebnih ulaganja u ovaj projekt 16275EUR (ili 70,00%) sredstva su vlasnika društva, a ostatak od 6975EUR (ili 30,00%) èini kapital koji æe biti pozajmljen od neke banke za iznos kredita.

Potrebiti zaposlenici:

Tvrtku æemo organizirati kao poljoprivredni proizvoðaè jer je to najjednostavniji porezni oblik za ovu vrstu djelatnosti.
Formirali smo radna mjesta, projektirali obujam i sadržaj posla, projektirali metode i sinkronizirali radne èimbenike. Izabrali smo autoritativni tip vodstava i postavili djelotvoran sustav kontrole cjelokupnog poslovnog sustava.
Vlasnik zastupa društvo i vodi poslove društva te odgovara samostalno za sve obveze društva sa svom svojom imovinom.
Xy kao diplomirani agronom bit æe zadužen za planiranje i koordiniranje svih poslova vezanih uz ishranu i uzgoj gljiva.
Projekt zahtjeva 5 radnika u poslovanju.

Aktivizacijsko razdoblje – tijek izvedbe:

Polazeæi od snimke svih aktivnosti koje æe trebati obaviti u razdoblju od donošenja odluke o realizaciji projekta pa do poèetka redovitog poslovanja, projekcija izvedbenog terminskog plana pokazuje da æe aktivizacijsko razdoblje ukljuèujuæi testiranje i zapošljavanje radnika trajati ukupno 10 mjeseca.

Mjere zaštite okoliša i zaštite pri radu:

Uzgoj gljiva ne podliježe nikakvim posebnim zakonskim ekološkim ogranièenjima. To je iz razloga jer se u uzgoju gljiva ne koriste nikakve supstance ili preparati koji se ne koriste u drugoj poljoprivrednoj proizvodnji. Dapaèe, osnovna sirovina koju koristimo najèešæe se zapali ili preore…
Nabavit æe se i dostatna kolièina kvalitetne opreme za zaštitu pri radu. Osim toga oprema potrebna za rad niti u jednom svom segmentu neæe ugrožavati okoliš, pa zbog toga nije potrebno poduzimati nikakve posebne mjere zaštite okoliša.
Ovakvom organizacijom mislimo ukloniti moguænost provaljivanja i otuðivanja opreme.

Pokazatelji uèinkovitosti:

Projekt smo testirali sa 8 standardnih metoda za ocjenjivanje uèinkovitosti projekta. Svi pokazatelji su ocijenili ovaj projekt prihvatljivim, a objasnit æemo rezultat dobiven metodom prosjeène profitabilnosti iznos od 0,395556825% znaèi da bi ukupno poèetno ulaganje u stalna i obrtna sredstva tijekom promatranih godine eksploatacije projekta prosjeèno godišnje donosio 39,55568247% èistih novèanih primitaka.
Pokazatelj uèinkovitosti govori u prilog da æu moæi izvršavati sve obveze koje su potrebne za taj projekt.

Opis poduzetnièke ideje

Puni naziv izabrane poduzetnièke ideje

Evolucija ideje

Imena autora izabrane poduzetnièke ideje:

Tvoje ime i prezime

Imena glavnih nositelja poduzetnièkog pothvata :

Tvoje ime i prezime


Opis proizvoda, robe i usluga

Imena proizvoda, roba i/ili usluga:

PROIZVODI - UKUPNO

• BUKOVAÈE

Funkcionalna obilježja:

• Bukovaèa, naðena u prirodi, u nas je poznata i cijenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo zatopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive rijetke i zbog toga je meðu poznavaocima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drva koji ostaju iza sjeèe u šumi. Prvi pokušaji uzgoja su išli u tom pravcu da se bukovaèa uzgaja na drvu. Danas se uzgaja prvenstveno na slami i piljevini.
• U posljednje vrijeme sve više uzgaja na razlièitim poljoprivrednim nusproizvodima, npr. Slami razlièitih žitarica pomiješanoj s razlièitim omjerima, pljeve, piljevine itd. Pokazalo se da micelij mnogo brže prorasta takve hranjive podloge nego drvo, pa èitav ciklus uzgoja traje dva do, najviše tri mjeseca. Usto su i prinosi veæi, pogotovo ako se uzgaja u zatvorenim klimatiziranim i adekvatno osvijetljenim prostorijama. Uzgoj bukovaèe sve se više širi, tako da bi mogla ugroziti primat najuzgajivanijih gljiva, šampinjona i skii-take. Tome ima više razloga:
• Jednostavno se uzgaja
• Uzgaja se na razlièitim podlogama,
• Velika tolerancija prema temperaturi, od 5 do 30°C,
• Nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona,
• Ima velike prinose
• Prilièno je otporna na bolest i štetoèine,
• Odliènog je ukusa
• Gljive je vrhunske ekološke ispravnosti.
• Gljive prodajemo lokalnim ugostiteljskim objektima
• Gljive u knedlama
• Brzo i kvalitetno pravljenje gljiva po najmodernijoj metodi i tehnologiji.


Kvalitativna obilježja:

• Bukovaèa
• Pleurotus ostreatus (Jacq. Ex Fr.) Kummer
• Vjerojatno zbog sliènosti sa školjkom nazivaju je još i oštrigaèama. Klobuk bukovaèe je oblo ispupèen promjera 5 do 15 cm. U mladosti je rub svinut prema dolje, kasnije ravan i na kraju se savije prema gore. Boje je raznolike: sive, sivosmeðe ili smeðežute. U mladosti je obièno tamniji a kasnije bljeði. Lamele su bijele ili sivkaste, guste i spuštaju se niz struèak. Struèak je kratak, 2 do 4 cm. Buduæi da nekad mnogo struèaka izlazi iz jedne osnove, gotovo se i ne može govoriti o odvojenom struèku. Bijele je boje i posut sitnim dlaèicama. U veæini sluèajeva struèak nije u sredini klobuka. Prilièno je tvrd pa se za jelo možda može koristiti samo dok je sasvim mlad.
• Svi naši proizvodi dobivaju atest «organski proizvedeno». Taj atest se dobiva nakon nekog vremena kad je hrana proizvedena sa površina koja su obraðena po posebnim kriterijima.
• Nijedan naš proizvod nije oneèišæen.
• Preraðene gljive odmah su spremne za korištenje.
• Prodaju se najviše u restoranima
• Najkvalitetnija vrsta gljiva
• Gljive standardne kvalitete
• Gljive posebno proizveden po željama kupaca
• Preraðene gljive se sortira prema meðunarodnim propisima o velièini i kvaliteti.
• Hrana provjerene ispravnosti i roka trajanja

Obilježja dizajna:

• Gljive imaju važnu ulogu u zatvorenom biološkom ciklusu
• Gljive za sva jela i prehrambene navike
• Nudili bi stupnjevitu uslugu.
• Distribuirat æemo jednu od najkvalitetnijih i najpoznatijih klasa gljiva u Europi tako da o njegovoj vrsnoæi i kvaliteti gotovo da i ne trebamo puno prièati.
• Glas o kvaliteti hrvatskih gljiva poznat je u cijelom svijetu
• Automatizirani proizvodnja
• Unajmili bi nekoga tko bi vršio dostavu za nas, a dobivao bi postotak.
• Pakirali bi u posebna pakovanja koja zadržavaju toplinu i kvalitetu
• Oblikovna i dizajnerska obilježja odreðena su u skladu sa potražnjom.
• Na kombiju nedvosmisleno piše BUKO.

Splet ostalih obilježja koja æe potrošaèi prigodom kupnje osobito preferirati:

• Prodaja na veliko
o Cijene su veleprodajne, franko utovareno i važe na dan prodaje. Za daljnju prodaju odobravamo rabat 5%.
o Plaæanje prema dogovoru, uz osiguranje plaæanja.
o Reklamacija na isporuèenu robu prema važeæim uzancama.

• Prodaja na malo
o Maloprodajne cijene su franko prodavaonica i važe na dan prodaje.
o Za veæe kolièine odobravamo popust.
o Gastronomska društva imaju selektivni popust 3-5%.
o Robu prodajemo i pouzeæem.

• Kupci æe najviše preferirati to što su gljive proizvedene organsko-biološkom metodom uzgoja. Kad se organsko – biološko gospodarenje pravilno provodi, ono ne smije uzrokovati bilo kakvo oneèišæenje okoliša i mora ostavljati okoliš u njegovu prirodnom stanju.
• Moguæe je plaæanje svim valutama i karticama
• Brojne moguænosti rezervacije i plaæanja
• Gljiva mora biti za svaèiji džep, dok bi kod ekstra klase insistirali da se kvaliteta prikladno i plati.
• Poseban tretman redovitih kupaca
• Sve dostavljamo našim lokalnim kupcima
• Prihvaæamo sve sugestije kupaca
• Moguænost ostavljanja automobila u blizini uzgajališta
• Poslovni prostor se nalazi na mjestu koje nam omoguæava da imamo cijeli grad i županiju na dlanu.
• Pažnja za zadovoljstvom svakom uslugom potrošaèa.
• Jasnost i nedvosmislenost cjenika.

Planirani splet poslijeprodajnih usluga kupcima i potrošaèima:

• Sva dostavljanja našim lokalnim kupcima bio bi popraæen malom kuharicom specijaliteta u kojima se mogu koristiti gljive.
• Jako puno bi se pazilo na èistoæu.
• Bonovi za popuste u sljedeæoj sezoni
• Jako puno bi se pazilo na èistoæu i kvalitetu proizvoda..
• Dijeljenje brošura i reklamnih materijala
• Ljubazno i komunikativno osoblje
• U suradnji sa velikim trgovinama osigurali smo si kompletnu logistièku potporu kao i prodaju veæeg dijela kapaciteta . S njima sklapamo ugovor o zagarantiranim otkupu i cijeni.
• Kompletna orijentiranost na želje korisnika daje nam prednost pred konkurencijom.
• Poseban tretman redovitih kupaca
• Bonovi za popuste
• Popust na slijedeæe kupnje.
• Popusti na veæe iznose.


Tehnièko – tehnološki opis

Lokacija

Opredijelio sam se za makrolokaciju projekta na podruèju grada Zagreba jer je tu koncentriran i najveæi broj potencijalnih kupaca.
Na temelju tržišnih istraživanja opredijelili smo se za podruèje Zagrebaèke županije je r to podruèje u potpunosti zadovoljava sve uvjete potrebne za obavljanje naše uslužne djelatnosti.
Kod izbora lokacije pazili smo na sve specifiènosti, karakteristike, zemljopisne, klimatske, demografske i ine druge uvjete koji utjeèu na sam izbora lokacije.
Makrolokaciju smo izabrali sagledavši tržišne, kadrovske i sigurnosne uvjete.
Mikrolokaciju smo izabrali jer je tamo dopuštena ta djelatnost, nema posebnih zakonskih ekoloških ogranièenja, troškovi graðevinske i inih dozvola, komunalija, prijevoznih i distribucijskih troškova.
U mikrolokaciji vrijede povoljni porezni uvjeti i dovoljan broj domicilnog puèanstva za izbor kvalitetnih zaposlenika.
Prostor je infrastrukturno opremljen (ima prikljuèak na elektriènu, vodovodnu, kanalizacijsku i telefonsku mrežu te klimatizaciju).

Odabrana makro lokacija je šire podruèje grada stavi neko mjesto . Ovu lokaciju smo odabrali iz više razloga;
Prostor je odabran jer je naše naslijeðeno privatno vlasništvo i zbog postojanja velikog broja potencijalnih kupaca u blizini.
Tamo otac posjeduje obiteljsko zemljište koje se više godina nije koristilo.
Ekološka kvaliteta tog zemljišta je neosporna.
Blizina vode
Nedavno sagraðenom cestom za 20 tak minuta se može doæi.
Tisuæljetna tradicija skupljanja gljiva i pravljenja drugih proizvoda od gljiva.

Vreæe æe biti smještene u gospodarskom objektu uz staru obiteljsku kuæu u stavi neko mjesto.
U prostoru gdje se uzgaja mora biti optimalna temperatura i stalna visoka vlažnost zraka. Takvi se prostori moraju moæi lako prozraèivati, makar i pomoæu ventilatora, a moraju biti i osvijetljeni potrebnom kolièinom svjetla, s tim da se ukoliko ne postoji dovoljno prozorskih otvora može postavljati i umjetna rasvjeta pomoæu fluorescentnih cijevi ili takozvanih “štednih žarulja”.

Za tu svrhu moguæe je iskoristiti razne prostorije, bez obzira na njihovu starost i ljepotu, bitno je jedino voditi raèuna, da æe u prostorijama trebati održavati temperaturu od nekih prosjeènih 18 stupnjeva tijekom cijele godine, što podrazumijeva da æe se prostorija ljeti rashlaðivati uz pomoæ ventilacije i ovlaživanja, a u zimskom periodu dogrijavati.
Potrebno je da je u prostoru dostupna struja i voda.
Poželjna visina prostora za uzgajalište je barem oko 3 metra, da bi se vreæe sa supstratom mogle slagati do 4 reda visine, ukoliko se maksimalno želi iskoristiti prostor.

Pošto planiram sam puniti vreæe sa supstratom, što je ekonomski isplativije nego kupovati gotove napunjene vreæe, potreban je i dvorišni prostor ili još jedna prostorija gdje æe privremeno skladištiti slamu, smjestiti posude za moèenje slame, puniti vreæe.

Za poèetno pokretanje proizvodnje nije potreban veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen posebni sistem slaganja vreæa sa supstratom u redove izmeðu okomitih drvenih letvi, i do visine od èetiri reda.
Primjerice; na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vreæa sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vreæa, na 100 m2 do oko 1600 vreæa.
Koliko se vreæa može smjestiti na odreðeni prostor, navedeno je stoga, da bi se mogli ravnati oko obima proizvodnje na koji æete iæi , jer od broja vreæa ovise i troškovi, kao i moguænost zarade, te što je veæi broj vreæa to je veæa isplativost proizvodnje.
Prostor je infrastrukturno opremljena (ima prikljuèak na elektriènu, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu

Prednosti korištenja posebne prostorije za prorastanje

Bitno je uoèiti da se proces uzgoja gljiva bukovaèa može uvjetno podijeliti na dvije faze;
-1 faza; od dana punjenja vreæa sa supstratom i micelijem, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vreæe treba samo držati na propisanoj temperaturi, a bez osvjetljavanja, vlaženja i ventiliranja, te vreæe mogu biti složene jedna do druge, jer na njima se ne buše rupe i iz njih još ne rastu gljive, veæ vreæe samo bijele jer supstrat prožima zasijani micelij,
-2 faza; po završetku prve faze ( prorastenje ) vreæe trebaju biti adekvatno složene da bi se mogle obavljati berbe, vreæe se buše, kroz te otvore poèinju rasti gljive, te je potrebno paziti na vlagu, temperaturu, svijetlo i ventilaciju.

Dakle, prostorija za prorastanje može biti manja ( otprilike 1/3 prostorije za uzgoj ) jer izmeðu svake vreæe nije razmak kao u prostoriji za uzgoj, te ju je jednostavnije urediti. Ono što je još bitnije , je to da se na takav naèin može postiæi stalni kontinuitet proizvodnje bez nepotrebnih prekida. Jer, kada se napuni vreæa sa supstratom, i ako se odmah postavlja u uzgajalište, takvu vreæu treba samo grijati da bi micelij prorastao, i za to vrijeme (od 21 do 30 dana), naravno još ne rastu gljive, nego se tek nakon toga buše rupe i tada poèinje rast gljiva i berbe. Ukoliko bi radili samo sa jednom prostorijom, uvijek imamo dakle po mjesec dana “mrtvog hoda”, a ako radimo sa dvije prostorije, tada nam je jedna prostorija za prorastanje, a druga za uzgoj, te kad veæ imamo jednu turu vreæa u prostoriji za uzgoj i kad bušimo na njima rupe i zapoèinju rasti gljive, tada se veæ idu raditi nove vreæe sa supstratom, koje æe stajati u ovoj manjoj prostoriji za prorastanje, i kad se završe berbe sa vreæa u prostoriji za uzgoj, koje se nakon toga bacaju, odmah se ima spremna nova tura vreæa, koje su za to vrijeme bile u prostoriji za prorastanje, one se prenose u prostoriju za uzgoj, te se time postiže stalna proizvodnja bez prekida.
Ono što je još bitnije, je to da se na taj naèin može udvostruèiti proizvodnja, jer ako radeæi sa samo jednom prostorijom možete obaviti 5 ili 6 ciklusa godišnje, radeæi sa jednom glavnom prostorijom za uzgoj, i jednom manjom prostorijom za prorastanje, možete obaviti 10 ili 12 ciklusa godišnje (duplo).

Osnovni tehnološki opis

Razmišljajuæi o tehnièko-tehnološkim rješenjima tražili smo najuèinkovitije poslovanje sukladno svim relevantnim odrednicama potražnje. Odredili smo moguænosti zapošljavanja dostatnog broja zaposlenika, optimalnog kapaciteta te vrste i broja potrebne opreme za takvo rješenje. Opremu koju smo mogli nabaviti u hrvatskoj nabavljena je nova i klasiènom kupoprodajom. Svu ostalu opremu nabavili smo od domaæih uvoznika.
Odredili smo najuèinkovitiju kombinaciju radno intenzivne, kapitalnointenzivne, specijalizirane i univerzalne opreme.

Tehnološko rješenje našeg projekta:

Ovaj projekt zahtijeva radno-intenzivno rješenje, a specijaliziranu opremu za ovu djelatnost ne postoji. Nabaviti æemo police i stalaže, hladionike, opremiti skladište, postaviti PC-kasu…
Odabrala sam suvremeno tehnološko rješenje jer želim što kvalitetnije, brže, jeftinije i jednostavnije prodati svoje usluge kupcima i mušterijama i omoguæiti što sigurniji, brži i jednostavniji rad svojim zaposlenicima. Projekt zahtijeva univerzalnu opremu. Svu opremu æemo nabaviti kod domaæih dobavljaèa. Kako je skoro sva oprema trajnog karaktera nabavit æemo je kod trgovca koji nudi najbrži rok isporuke, nižu cijenu te dostavu i montažu. Servisiranje i održavanje obavljaju dobavljaèi.
Objekti koje mislimo koristiti ne zahtijevaju nikakvo posebno održavanje do èišæenja, kontroliranja instalacija, popravka sitnijih ošteæenja i jednom godišnje obnavljanje fasada i unutrašnjih zidova

PRIPREMA UZGAJALIŠTA

Namjeravamo razgledati neko od veæ postojeæih uzgajališta radi uoèavanja kako æe se toèno postaviti drvena i metalna konstrukcija koja æe služiti za slaganje vreæa u prostoriji za uzgoj, kako bi se maksimalno iskoristila raspoloživa površina.
Uglavnom, za postavljanje noseæe konstrukcije upotrijebit æe se drvene letve, dužine, onoliko koliko je prostorija visoka, promjera 5 x 5 cm ili sliène. Umjesto drvenih letvi mogu se upotrijebiti i razni metalni profili, investicija je u poèetku skuplja, ali je trajnija.
Kada se isplanira kako æe se konkretno postaviti redovi sa vreæama , tada æe se toèno i znati koliko je vreæa toèno moguæe smjestiti u prostoriju za uzgoj.
Inaèe, razmak izmeðu svakog pojedinog reda (noseæe konstrukcije) je 90 do 100 cm, kako bi ostalo dovoljno mjesta za smještaj vreæe, za rast same gljive i za prolazak izmeðu redova, a u jedan red, primjerice dugaèak 10 metara slaže se oko 30 vreæa u jedan red visine. Vreæe se vežu u redove iskljuèivo metalnom žicom.
Ukoliko u prostoriji nema dovoljno prirodne rasvjete, postaviti dodatnu rasvjetu i to sa fluorescentnim cijevima i to tako da se na svakih 2 metra postavlja jedna žarulja od 45 W. Mogu se koristiti i moderne “štedne žarulje” zbog niske potrošnje struje, a velikog efekta u svijetlu ( W ).
Ventilacija; mali prostori mogu se ventilirati i sa otvaranjem prozora, odnosno vrata, ali to nije uvijek dovoljno. Preporuèljivo je, a za veæe prostore i obvezno ugraditi ventilatore. Jedan ventilator postavlja se pri vrhu prostorije i on služi za ubacivanje svježeg zraka, drugi ventilator postavlja se na suprotnoj strani prostorije, i postavlja se što niže kod poda, kako bi isisavao iskorišteni zrak, i ugljièni dioksid.

Ispred usisnog ventilatora postaviti filter ili gustu mrežu koja æe spreèavati ulazak insekata.
Kod odabira ventilatora potrebno je voditi raèuna o kapacitetu uzgoja, odnosno broju vreæa u uzgajalištu.
Prema literaturi i praksi navodi se da za 1 m3 supstrata potrebno je na sat dovoditi 10 m3 zraka.
Konkretnije, 20 vreæa sa supstratom, sadržava oko 1m3 supstrata, te stoga zakljuèak je da
Na svakih 20 vreæa supstrata potrebno je na sat vremena dovoditi 10 m3 zraka.
Grijanje, s obzirom da se mora održavati optimalna temperatura, za hladnija doba godine, potrebno je predvidjeti grijanje prostora, a eventualno i zraka koji se ubacuje sa ventilacijom. Održavanje temperature potrebno je riješiti automatskim termostatom.
Grijanje i rashlaðivanje uzgajališta æe riješiti svaki uzgajivaè samostalno u zavisnosti od svog uzgajališta, jer danas postoji veliki broj raznih grijaèa i klima ureðaja, s tim da se vodi raèuna, da je potrebna stalna temperatura u uzgajalištu, i po ljeti i po zimi, od približno 18 stupnjeva.
Voda; pripremiti izvor i dovod vode, radi vlaženja prostora sa plastiènim cijevima sa sapnicama ( što finija magla).

U prostoriji za prorastanje nije potrebno postavljati rasvjetu, a pošto se radi o manjoj prostoriji, koja je ispunjena maksimalno sa svim vreæama koje kasnije odlaze u uzgajalište (veliku prostoriju), takav prostor æe biti vrlo jednostavno dogrijavati zimi, veæ i npr. Obiènim elektriènim uljnim radijatorom, a vreæe kod prorastanja i same oslobaðaju toplotu, tako da je poželjno staviti ventilaciju, kako bi se ljeti mogao prostor rashlaðivati.

Rashlaðivanje se ljeti može vršiti uz pomoæ klima ureðaja, ili ventiliranjem u noænim satima i prskanjem vodom. Važno je stoga i da je graðevina otporna na direktno zagrijavanje od sunca, kako se u prostorijama ne bi stvarala nepotrebno visoka temperatura.

Takoðer, potrebno je nabaviti precizni termometar ( toplomjer) i vlagomjer.
Ovaj projekt zahtijeva radno-intenzivno rješenje, a specijaliziranu opremu za uzgoj gljiva nabavit æemo novu i od domaæih trgovaca. Kako je skoro sva oprema trajnog karaktera i ne zahtijeva servisiranje nabavit æemo je kod trgovca koji nudi najbrži rok isporuke, nižu cijenu te dostavu i montažu na imanje.

DEZINFEKCIJA UZGOJNIH PROSTORA

U svim fazama uzgoja potrebno je održavati stalnu higijenu. Prije svakog postavljanja vreæa u uzgajalište potrebno je izvršiti dezinfekciju prostora.
Prostor se može dezinficirati sa prskanjem sa obiènim ili klornim vapnom, ili prskanje sa formalinom.
Prskanje formalinom; uzima se obièno 250 ml 40% otopine formalina i ulije u 10 litara vode. Ako je prostorija 100 m3 treba 20 litara otopine formalina u vodi.
Za dezinfekciju se mogu upotrijebiti i druga sredstva koja se mogu naæi u prodaji u poljoprivrednim apotekama, ( savjeti se mogu dobiti i kod “Chromos” ZG, 01/ 6040-382), a koja su za to namijenjena, npr. Varikina, Izosan…
Tijekom cijelog uzgoja treba voditi raèuna o èistoæi i higijeni, tako da sav alat, posude i slièno sa èime se radi potrebno je držati èisto, redovito prati, i po potrebi dezifincirati. Poželjno je paziti i na èistoæu obuæe sa kojom se ulazi u uzgajalište, jer se na taj naèin mogu prenijeti grinje. Podovi se mogu tretirati akaricidima (sredstvima protiv grinja i pauka), npr. “Kelthan”.

IZRADA VREÆA SA SUPSTRATOM (PUNJENJE)
Supstrat za uzgoj bukovaèa može pripremati sam uzgajivaè, ukoliko raspolaže sa adekvatnim dovoljno velikim prostorom za smještaj baèvi i posuda u kojima se moæi slama ( i piljevina), te ukoliko raspolaže sa dovoljno vremena i radnom snagom, a sve prema uputama naruèitelja, koji æe pokazati i nauèiti uzgajivaèa kako se pune vreæe sa supstratom i micelijem.

Ukoliko uzgajivaè želi, može ugovoriti isporuku gotovih pripremljenih vreæa sa supstratom i zasijanim micelijem, ukoliko nema potreban broj posuda za moèenje slame ili dodatni prostor gdje æe se to raditi.

Bez obzira, punio vreæe uzgajivaè samostalno ili æe preuzeti gotovo napunjene vreæe, dužan je sam pravovremeno osigurati potrebnu kolièinu slame koja æe biti utrošena prilikom punjenja vreæa. Podrazumijeva se dakle, da uzgajivaè, pravovremeno pronaðe gdje ima za kupiti slame, te da ugovori što jeftiniji prijevoz slame i njezin istovar, te da i sam uèestvuje u tome.
Najèešæe se kao osnovni sastojak za pripremu supstrata upotrebljava pšenièna slama. Ona mora biti potpuno zdrava, što se vidi po njezinoj zlatnožutoj boji te suhim i pucketavim vlatima. Supstrat pripremljen od vlažne, trule i pljesnive slame neæe dati dobre rezultate.

Takoðer, moramo pravovremeno osigurati potrebnu kolièinu i vrstu micelija.

Preporuka je svima koji imaju uvjeta i prostora da samostalno idu na varijantu punjenja vreæa, jer taj naèin im je ekonomski isplativiji nego da plaæaju radnu snagu, prijevoz gotovih vreæa, utovar, istovar…, a kada jednom uzgajivaè nauèi kako se priprema supstrat i pune vreæe, bez problema æe to obavljati sam.

Proces izrade supstrata i punjenja vreæa je zasebna tema, i u ovom prikazu neæe dalje biti objašnjavana, veæ æe o tome uzgajivaè dobiti posebne konkretne upute.

Sami tehnološki opis proizvodnje neæemo opisivati na ovom mjestu.

Objekti koje mislimo koristiti ne zahtijevaju nikakvo posebno održavanje do èišæenja, kontroliranja instalacija, popravka sitnijih ošteæenja i jednom godišnje obnavljanje fasada i unutrašnjih zidova.
Odabrala sam suvremeno tehnološko rješenje jer želim što kvalitetnije, brže, jeftinije i jednostavnije prodati svoje usluge kupcima i mušterijama i omoguæiti što sigurniji, brži i jednostavniji rad svojim zaposlenicima.

PRORASTANJE

Napunjene vreæe sa supstratom ( težina oko 20 kg, cilindriènog oblika, visine oko 80 cm, širine oko 30 cm)
Smještaju se u sobu za prorašatanje. Vreæe moraju stajati okomito, dovoljan razmak izmeðu vreæa je 3 do 5 cm radi omoguæavanja cirkulacije zraka, da ne bi došlo do pregrijavanja mase. Potrebno je i ostaviti i po nekoliko širih prolaza da se može doæi do udaljenijih vreæa, ukoliko za to bude potreba. Kada se na taj naèin popuni jedan nivo u prostoriji, mogu se vreæe slagati i na drugi i treæi nivo na police.
Kada se vreæe smjeste u prostoriju za prorašatanje, ukoliko ima na dnu vreæe nataložene vode koja je zaostala od punjenja, uglove vreæe probušiti sa iglom da se iscijedi višak vode. Otvore ne raditi prevelike, kako ne bi došlo do eventualne sekundarne zaraze iz okoline. Ukoliko ima poderanih vreæa, polijepiti ih sa selotejpom.
Za vrijeme prorašatanja nije potrebno svijetlo, te se preporuèuje prostoriju zamraèiti.
Supstrat se nalazi u najlonskim vreæama, izoliran od okoliša, tako da prostoriju ne treba vlažiti, a dodatnu vlagu u prostoru stvarati tek ako vlažnost padne ispod 70 %.

Temperatura supstrata je uvijek nešto viša od temperature u prostoriji, pa se smatra da je optimalna temperatura prostorije 20 do 23°C. Pri nižoj temperaturi micelij æe sporije rasti, a pri 5°C sasvim prestaje rasti. Previsoka æe temperatura (iznad 30°C) mnogo više škoditi nego niska, jer je poznato da temperatura viša od 33°C ubija micelij. Kapljice s unutrašnje strane vreæe ne trebaju zabrinjavati. To je samo znak da je u vreæi viša temperatura i vlaga, što izaziva kondenzaciju. Pri optimalnoj temperaturi prorastanja veæ nakon nekoliko dana primjeæuje se da je supstrat na nekim mjestima poèeo bijeljeti. Nakon 14 dana vreæe su veæ prilièno pobijeljele, a poslije 21 dan vreæe bi trebale biti sasvim proraštene. Ne treba se zabrinjavati ako to ipak malo dulje potraje, jer sve ovisi o soju micelija i supstratu.
Temperatura i vlažnost se kontrolira sondažnim toplomjerom i vlagomjerom, najmanje jednom dnevno i to zapisati u tabelu, koju je potrebno voditi za tu priliku.

Ukoliko bi u toplim danima temperatura zraka u prostoriji za prorastanje rasla više od dozvoljene, potrebno je intervenirati rashlaðivanjem sa ventiliranjem, te izuzetno, vlaženjem poda i finim prskalicama, ukoliko ne postoji klima ureðaj.
Ukoliko se stalno vlaži pod, paziti na èistoæu poda, naroèito da nema po podu stvari koje bi trulile i slièno.

U vrijeme prorastanja za toplih dana moguæa je pojava insekata kao što su mušice, što može biti potencijalno opasno, jer se insekti mogu provuæi kroz eventualne rupe u supstrat i onda ih je teško uništiti.
U svrhu prevencije može se upotrebljavati insekticid Neopitroid (Pliva), koji se može otopiti u vodi da se dobije rastvor sa kojim se tada prskaju vreæe. Vreæa se nakon prskanja sama posuši, na njoj ostaje insekticid, koji može pružiti znaèajnu zaštitu u fazi proraštanja.
Ako se prskanje protiv insekata obavlja kasnije, zbog berbi gljiva potrebno je voditi raèuna o karenci insekticida. Karenca je minimalno dozvoljeno razdoblje od zadnje primijene insekticida (pesticida) do berbe.

Da je proraštanje završeno, vidi se po tome što je što je cijeli supstrat bijele boje i vrlo èvrsto drži cijelu masu zajedno, a miris je ugodan i svojstven za bukovaèu.

Ako je tijekom proraštanja došlo do pojave pljesni u supstratu, može se intervenirati na taj naèin da se zaraženi dio izreže iz vreæe (žiletom razrezati vreæu, odmaknuti foliju), izvaditi zaraženi dio slame nožem i to mjesto tretirati otopinom 1 %-tnog formalina (vatom). Nakon toga ponovo vreæu zalijepiti selotejpom.
Ako je zaraza sluèajno veæa od 30 %, potrebno je onda cijelu vreæu izbaciti iz prostorije.
Više ljudskog rada u proizvodnji, ali s puno veæim zaradama od tog rada.
Zarada organsko – biološkog gljivarstava (kao razlika izmeðu primitaka od prodaje robe i izdataka za njezinu proizvodnju) može biti veæa od 50%, pa više do uobièajene (konvencionalne) proizvodnje. Unutar odgovarajuæeg poslovnog sustava, organsko-biološko gljivarstvo ima veliku sigurnost prodaje svega ugovorenog i proizvedenog, po stabilnijim i povoljnijim cijenama od uobièajene proizvodnje, æemo pridonose znaèajnije moguænosti izvoza roba na bogato zapadnoeuropsko tržište.

PLODONOŠENJE

Nakon prorastanja vreæe sa supstratom, potrebno ju je premjestiti u pripremljeni prostor za uzgoj. Vreæe se pažljivo prenose u naruèju, bez ikakvog bacanja niti se ne prenose samo vuèenjem za vrh gdje su vezane.
U prostoriji za uzgoj vežu se žicom za pripremljenu konstrukciju.
Nakon postavljanja svih vreæa u prostoriju za uzgoj, potrebno je probušiti rupe na vreæama kroz koje æe rasti mlade gljive. Rupe se buše sa oštrim predmetom i to tako da se po površini cijele vreæe ravnomjerno napravi nekih 30 do 40 otvora promjera oko 8 mm. Kroz te otvore pojavit æe se primordiji (zaèeci mladih gljiva).
Predmet kojim se buše rupe, što èešæe dezifincirati npr. U otopini formalina.

Od bušenja rupa potrebno je posebnu pažnju posvetiti temperaturi, vlazi, svijetlu i zraku, jer od toga izravno ovisi koliki æe se prinos postiæi.

TEMPERATURA
Treba stalno imati na umu da je temperatura u supstratu uvijek nešto viša od temperature prostorije, pa treba paziti da se ne pregrije prostorija, jer se tako vrlo lako uništi micelij. Takoðer je vrlo važno da se jednom postignuta (potrebna) temperatura ne mnijenja puno, jer æe u protivnom (ako su promjene temperature èešæe), prorašatanje, a onda i berba kasniti i neæe biti ujednaèena. Ukoliko se gljiva bukovaèa želi uzgajati cijele godine, potrebno je osigurati grijanje u onim mjesecima, kada temperatura padne ispod dozvoljene za uzgoj. To ovisi o soju ali se veæinom preporuèa temperatura za prorastanje oko 20 stupnjeva (u prostoriji za prorastanje, ili za vrijeme prorastanja, ukoliko se sve radi u istoj sobi), i od 8 do 24 stupnjeva u prostoriji za plodonošenje. Sojevi sa kojima æemo raditi trebaju temperaturu za plodonošenje od 16 do 18 stupnjeva.
Peæi na lož ulje, naftu, ugljen ne smiju biti u istoj prostoriji gdje se uzgaja gljiva, jer gljive lako upijaju mirise, a moguæe su i deformacije plodnih tijela (naroèito tako djeluje nafta).
Najbolji naèini grijanja su grijanje na elektriènu energiju, centralno grijanje, klima ureðaji, grijanje uz pomoæ termogena, to jest ureðaja koji grije topli zrak, te se takav zrak uvodi ravnomjerno u uzgajalište uz pomoæ PE perforirane cijevi promjera 30-40 cm, tako da je na taj naèin moguæe i zagrijavanje ali i provjetravanje, miješanjem zraka iz vanjskog prostora.
Ukoliko uzgajivaè ne može sam riješiti grijanje (ventiliranje) potrebno je kontaktirati odgovarajuæu struènu osobu koja se bavi klimatizacijom, koja æe predložiti konkretna rješenja za konkretni prostor.

VLAGA
Vlaga u prostoriji se može izravno vezati na moment zagrijavanja. Èim se jaèe zagrijava, mora se regulirati i vlaga, jer je poznato da se podizanjem temperature isušuje zrak.
Inaèe, optimalna vlažnost u prostoriji za plodonošenje je od 85 do 95 %. Za vrijeme rasta gljive vlaga bi trebala biti izmeðu 90-95 %, dok dva dana prije same berbe treba vlagu smanjiti na 75-85 %.
Time se spreèava deformacija gljiva i klobuci neæe biti sluzavi od previše vode.
Takve gljive (bez pretjerane vlažnosti) se mnogo bolje èuvaju. Vlažnost se postiže zalijevanjem betonskog poda ili orošavanjem leðnim, ruènim, ili ugraðenim automatskim ovlaživaèima. Sa bilo èime da se održava vlaga, voda se mora raspršivati u što finiju maglicu, a iskljuèivo je zabranjeno direktno polijevanje vreæa ili gljiva koje rastu. Radi održavanja vlage, mogu se na zidove ili izmeðu redova vješati jutene vreæe natopljene vodom. Kako æe održavati vlagu uzgajivaè treba riješiti prema konkretnim prilikama u svome prostoru, te tu postoje i jeftina rješenja koja zahtijevaju više angažmana, a postoje i skuplji potpuno automatski ovlaživaèi sa samonapajanjem vodom.
Kolika je vlažnost prostorije, kontrolira se vlagomjerom (higrometar).

SVJETLO
Da bi se razvilo kvalitetno plodno tijelo gljive bukovaèe potrebno je adekvatno osvjetljenje. Kod slabog osvjetljenja se formiraju slabi zakržljali klobuci i dugaèki struèci. Svijetlo je potrebno veæ od faze primordija (poèetak formiranja gljive), pa do berbe. Osvjetljenje može biti prirodno, ili sa žaruljama.
Inaèe, kada je temperatura viša potrebno je i više svjetla, a kad je niža i manje svijetla. U proizvodnji gljive bukovaèe dovoljno je 10 sati svjetla (bez obzira da li je prirodno ili umjetno), ali uvijek u isto vrijeme dana (treba imitirati prirodu).

VENTILACIJA
Kod fruktifikacije, gljive intenzivnije dišu i oslobaðaju više ugljik dioksida. Veæ vrlo male koncentracije ugljik dioksida može u toj fazi uzgoja prouzroèiti deformaciju izgleda gljive. To se manifestira izgledom gljive, jer klobuk dobije izgled lijevka, i jako izdužen struèak. Obièno ako je struèak veæi od 30 % ukupne mase gljive to je znak da prozraèivanje nije u redu. Intenzitet stvaranja ugljik dioksida zavisi od brzine rasta micelija i gljiva, kao i od temperature prostorije. Èim je viša temperatura, tim se stvara više ugljik dioksida.
Isto tako, ako su klobuci mali, savinuti prema gore i slièni žlici, a temperatura u redu, rijeè je o prevelikoj koncentraciji ugljik dioksida.
Ugljik dioksid se zapravo zadržava oko stupova supstrata i mora se zraènom strujom izbaciti van iz prostorije.
Uèestalost prozraèivanja, kao i intenzitet æe ovisiti o;
A) kolièini supstrata u prostoriji ( vidjeti naprijed navedene podatke o potrebnim kapacitetima ventilatora)
B) temperaturi; ako je temperatura niža potrebno je manje provjetravanja, a ako je viša treba jaèe provjetravati
C) fazi razvoja gljive; u fazi intenzivnog plodonošenja u prostoriji punoj supstrata potrebno je i najviše prozraèivati.

Kod ukljuèivanja ventilatora treba voditi raèuna o vanjskoj temperaturi, da se ne uvede u prostoriju za plodonošenje prehladan ili pretopli zrak. Ako su dnevne temperature previše visoke, treba glavno prozraèivanje provoditi noæu, kada se temperatura zraka spusti.
Brzina kretanja zraka oko površine supstrata trebala bi biti oko 5 do 10 cm/sek.


BERBA

Trenutak berbe ne ovisi samo o velièini plodnog tijela gljive, veæ i o njenom izgledu .
U mladih gljiva rub klobuka je zavrnut prema, a zatim se postepeno izravna. Bere se kada rub klobuka doðe u ravninu, boja gljive malo posvijetli, a na mjestu gdje je klobuk vezan sa struèkom, raširi se bijela navlaka od hifa. Kako gljiva dostiže navedenu fazu rasta, uskoro æe zapoèeti i izbacivati spore u obliku bijelog praha.
Berbu treba zapoèeti prije izbacivanja spora. Prerasle gljive poèinju mijenjati oblik i postaju lijevkastog oblika, ili rub postane valovit.
Zrele gljive se pažljivo odlome sa vreæe tako da se cijeli struèak uhvati rukom i lagano zakrene lijevo-desno. Gljive ne treba rezati nožem, jer se na ostacima struèaka može vrlo brzo pojaviti zelena plijesan.
Skupine gljiva (buketi) se beru cijele, nikad pojedinaèno gljiva po gljiva iz buketa, makar i sve gljive iz buketa nisu sasvim dozrele za berbu. Ukoliko ima zbog toga pokoja gljiva koja nije za prodaju u svježem stanju, takva se gljiva može iskoristiti za sušenje, kao i ukoliko uzgajivaè ima prezrele gljive.
Bukovaèa se bere kada velièina klobuka naraste promjera do 10 cm. Kao što je reèeno bere se cijeli grm iz korijena, ništa se ne ostavlja na tome mjestu.
Ne smije se ostavljati da gljiva prezri (prezrele gljive) jer iako joj raste velièina, gubi i do 20-30 % svoje težine, a o izgledu da se i ne govori, te se takova gljiva ne otkupljuje. Takove gljive može uzgajivaè osušiti i predati u sušenom stanju. Gljiva se za sušenje nareže u rezance, te se suši na suncu, ili u improviziranim ili posebnim sušarama za gljivu. Da li æe se preuzimati sušena gljiva, potrebno je posebno dogovoriti.

Za prodaju dolaze u obzir samo klobuci, jer su struèci nešto žilaviji, te se kod berbe struèci režu 1 do 2 cm ispod lamele klobuka. Rezanje klobuka se može obaviti veæ prilikom berbe, ili se to naknadno obavi prilikom sortiranja gljive i spremanja za isporuku na otkupno mjesto.
Gljiva se mora isporuèiti na otkupno mjesto odgovarajuæi složena, u odgovarajuæoj ambalaži isti dan kada se vrši i berba jer stajanjem gljiva gubi na kvaliteti. Po ambalažu dolazi uzgajivaè do otkupljivaèa koji osigurava potrebnu kolièinu ambalaže, a gljiva se slaže u ambalažu, uredno klobuk do klobuka, tako da se ne dogodi pritiskanje donjih klobuka od gornjih, i da se vidi kvaliteta svih gljiva, a ne samo onih koje su na vrhu.

Nakon branja gljiva potrebno je pažljivo poveæati otvore na najlonskoj vreæi, jer je prvobitni zatvoren ostatkom struèka, ili otvarati najlon na onim mjestima gdje se vidi da se formiraju plodna tijela mladih gljiva. Cijeli najlon se ne smije nikada skinuti, jer bi se supstrat prekomjerno posušio.

Gljive uglavnom rode u valovima, te je trajanje jednog vala oko tjedan dana, te se vreæe iskorištavaju do 4 vala berbi, a poslije toga, prinos gljiva je preslab za industrijsku proizvodnju, te se te vreæe iznose iz uzgajališta i postavlja nova tura vreæa.

Prinos gljiva se raèuna na bazi težine vlažnog supstrata, a kreæe se od 15 do 30 %, ovisno o uvjetima uzgoja i struènosti uzgajivaèa.

Iskorišten supstrat se može iskoristiti kao odlièno organsko gnojivo.

PODUZETNIŠTVO ZA PODUZETNIKE & STUDENTE

Izrada radnih bilježnica (za poduzetništvo), poduzetničkog projektiranja, poslovnih planova i investicijskih elaborata za potrebe studenata i poduzetnika nikad nije bila jednostavnija.

Osim usluga za studente pomažemo i radimo za poduzetnike

Bez obzira da li se radi o provjeri Vase poduzetnicke ideje ili izradi projektne dokumentacije ili za potrebe financiranja od strane financijskih institucija, OBRATITE NAM SE s povjerenjem.

Visegodisnje iskustvo i najpovoljnije cijene na trzistu jamstvo su dobre poslovne suradnje i Vašeg poslovnog uspjeha.

 

 
< Prev   Next >
Advertisement

Aktualno

PODUZETNIŠTVO ZA STUDENTE & PODUZETNIKE

Izrada radnih bilježnica (za poduzetništvo), poduzetničkog projektiranja, poslovnih planova i investicijskih elaborata za potrebe studenata i poduzetnika nikad nije bila jednostavnija.

Read more...
 

[+]
  • Narrow screen resolution
  • Wide screen resolution
  • Auto width resolution
  • Increase font size
  • Decrease font size
  • Default font size
  • default color
  • blue color
  • green color